Utorak , 19 Septembar 2017

Historija

Arheološki nalazi potvrđuju postojanje ljudskih naselja na ovom području još iz neolitskog doba. Srednjovjekovni naziv za ovo područje bio je Trstivnica. Pretpostavlja se da je u vrijeme Rimske imperije ovdje postojalo naselje, premda ostaci iz tog perioda nisu pronađeni. Ne postoje ni arheološki niti toponimski tragovi iz ranog Srednjeg vijeka.

Tek pred kraj XIV vijeka Kraljeva Sutjeska je izrasla u naselje sa gradskim obilježjima i bila je poznata pod nazivom Curia regis ili Trstivnica. Ban Stjepan II (1322-1353) započeo je i dijelom izgradio, zajedno sa Bobovcem, vladarski dvor u Kraljevoj Sutjesci. Davno prije nego što je Austro-Ugarska dala ime Kraljeva Sutjeska, u starim dokumentima još iz XIV vijeka spominje se latinski naziv Curia bani što u prevodu znači banski dvor.

Za razliku od Bobovca kraljevski dvor bio je smješten u blizini naselja. Politička funkcija kraljevskog grada Bobovca ogleda se u činjenici da se unutar zidina čuvala bosanska kruna zbog koje je početkom XV stoljeća, u nastojanju da je se domogne, ovu utvrdu pohodio tada njamoćniji evropski vladar Sigismund Luksemburški.

U XIV i XV stoljeću Bosna je doživjela veliki kulturni napredak te su istaknuti kulturni krugovi svoje mjesto našli na Bobovcu i u Kraljevoj Sutjesci. Bobovac su u maju 1463. zaposjeli Osmanlije, označivši time kraj njegove političke slave kao prijestolnice bosanskog kraljevstva. Brojni sačuvani dokumenti bosanskih vladara izdati su upravo u Kraljevoj Sutjesci.

Razdoblje srednjovjekovne Bosne obilježeno je velikim brojem do danas sačuvanih spomenika na cijelom općinskom području. Posebnost i draž bosanskohercegovačke kulturne historije čine njeni stećci, kameni nadgrobni spomenici na koje je brojnim reljefnim ukrasima upisan dio života i povijesti Bosne i Hercegovine. Vjerovatno najljepši jeste Zgošćanski stećak pronađen u Kaknju. Izložen je u botaničkom vrtu Zemaljskog muzeja u Sarajevu…