Četvrtak , 27 April 2017
Obilježavanje 15.aprila-Dana općine Kakanj i Dana Armije R BiH: Na svečanoj sjednici Općinskog vijeća dodijeljena općinska priznanja, načelnik Nermin Mandra uputio poruku i čestitku građanima

Obilježavanje 15.aprila-Dana općine Kakanj i Dana Armije R BiH: Na svečanoj sjednici Općinskog vijeća dodijeljena općinska priznanja, načelnik Nermin Mandra uputio poruku i čestitku građanima

Povodom 15. aprila – Dana općine Kakanj i Dana Armije R BiH, u Kaknju je u petak 14.aprila 2017.godine upriličena svečana sjednica Općinskog vijeća Kakanj na kojoj su se prisutnima obratili predsjedavajući Općinskog vijeća Slaven Katičić i načelnik Općine Kakanj Nermin Mandra nakon čega su dodijeljena petnaestoaprilska priznanja.

Najveće općinsko priznanje – Grb općine Kakanj dodijeljeno je Javnoj ustanovi „Kulturno-sportski centar“ Kakanj. Priznanje je dodijeljeno za afirmaciju i promociju općine Kakanj na kulturnom, sportskom i obrazovnom nivou kao i drugim aspektima društvenog i javnog života. U obrazloženju se, između ostalog, kaže da je Javna ustanova Kulturno-sportski centar Kakanj godinama srce kulturnog života u Kaknju i kao takva Ustanova omogućava da Kakanjci idu u korak sa aktuelnim događajima na ovom planu.

Općinska priznanja – Plaketa sa diplomom dodijeljena su Rudarskoj glazbi Kakanj, Igoru Andrijeviću i Rešadu Merdiću.

Plaketa je dodijeljena Rudarskoj glazbi za afirmaciju kulturnog života u Kaknju kao i za promociju općine na državnom i međunarodnom nivou. Rudarska glazba osnovana je na inicijativu nekolicine entuzijasta  i Rudničkog sindikata 1952. godine. Rudarska glazba je nastupala na skoro svim smotrama i festivalima duvačkih orkestara BiH i na brojnim manifestacijama kulture i sporta.

Igoru Andrijeviću plaketa je dodijeljena za postignute privredne uspjehe i veliki nesebičan sportski, humanitarni i obrazovni angažman. Njegove privredne uspjehe, koji doprinose razvoju naše općine, prati sportski angažman u FK Rudar, pokroviteljstvo kulturnih manifestacija i stipendiranje đaka i studenata.

Rešadu Merdiću plaketa je dodijeljena za predan rad i veliki doprinos društvenoj zajednici kroz svoj politički i privredni angažman. Svojim radom kroz rukovodeća i politička djelovanja dao je veliki doprinos društvenoj zajednici kroz aktivnosti pomoćnika ministra u ZDK i dugogodišnji rad u Općinskom vijeću Kakanj.

Dodijeljeno je i  pet zahvalnica.

Zahvalnica je dodijeljena Raifu Čehajiću za promociju i očuvanje historije i njegovanje kulturne baštine Kaknja i Bosne i Hercegovine. Raif Čehajić, novinar i publicist, je srcem i dušom Kakanjac. Rođen je u Kaknju (1946. godine), tu je pohađao osnovnu školu i gimnaziju. Nakon što je završio pedagošku akademiju radio kao nastavnik u Kaknju, a i prve novinske tekstove o njemu i u njemu napisao je za kakanjski “Glas rudara” i zeničku “Našu riječ”.  Napisao je brojna djela: “Svjedok vremena” ,”Kakanjski menadžeri” , “Bosanske ratne godine”  “Stoljeće Kaknja” i druge.

Zahvalnica je dodijeljena Sekciji dobrovoljnih davalaca krvi RMU Kakanj za nesebičan i velikodušan doprinos očuvanja života građana općine Kakanj. Sekcija dobrovoljnih davalaca krvi formirana je 2009.godine sa konstantnim članstvom od blizu 200 članova, uglavnom uposlenika RMU Kakanj. Pored teškog rudarskog rada ova Sekcija odazvala se brojnim pozivima za pomoć.

Hasanu Alajbegoviću  zahvalnica je dodijeljena za predan rad i veliki doprinos u razvoju poljoprivrede i stočarstva u Kaknju. Prozvodnjom mlijeka bavi se od 2014.godine, a od 2016. godine je član udruženja „Farmeri“. U 2016.godini plasirao je 60.000 litara mlijeka zadruzi “Interagro” što je svojevrstan rekord za naš industrijski grad i reprezentativan primjer uspjeha malog biznisa.

Željku Kolakoviću zahvalnica je dodijeljena za veliki angažman u poticanju povratka, obnove i izgradnje na području općine Kakanj, a naročito na području Kraljeve Sutjeske. Kroz svoj rad u MZ Kraljeva Sutjeska neprekidno je bio angažiran na zbrinjavanju osoba u stanju socijalne potrebe, iznalaženju donatora za pomoć u obnovi, školovanju i stipendiranju đaka i studenata, a također je nemjerljiv i njegov doprinos u jačanju suživota, te međunacionalnoj i međuvjerskoj saradnji.

Zahvalnica je dodijeljena i Slovenskom druženju građana „Jozef Špringer“ za doprinos u cjelokupnom razvoju općine Kakanj i afirmaciji nacionalnih manjina u BiH. Ovo društvo osnovano je 1992.godine i to je prvo registrirano slovensko udruženje građana u BiH. Ove godine proslavlja 25.godišnjicu djelovanja.

Dobitnici petnaestoaprilskih priznanja

Najveće općinsko priznanje – Grb Općine Kakanj preuzela je, zajedno sa direktorom Aldinom Šljivom, Mensura Huduti, uposlenica Ustanove koja već tri decenije sa osmjehom dočekuje na biletarnici goste Ustanove

U kulturno-zabavnom programu nastupila je Rudarska glazba i Bend “Autostop”.

Načelnik Nermin Mandra građanima uputio poruku i čestitku

U svom obraćanju načelnik Nermin Mandra je prisutnim u sali i svim građanima Kaknja uputio poruku i čestitku.

“Osmi april – Dan oslobođenja Kaknja i 15.april-Dan općine Kakanj i Dan Armije R BiH ove godine obilježavamo u ozračju pomiješanih osjećanja obzirom na izazove sa kojima se svakodnevno susrećemo.

Sudbina našeg zavičaja ogleda se u činjenici da su ugalj i kamen temelj naše ekonomije i osnova naše egzistencije. Mi nemamo more, turizam nije i ne može biti naša primarna ekonomska grana. Kakanj nije ni administrativni centar u kojeg dolazi novac iz drugih sredina.

Kakanjcima valja u jamu, na kop i u kamenolom po hljeb. Takva sudbina koja je sama po sebi teška dodatno je gorka jer kopanje uglja i kamena neizbježno donosi devastaciju prostora i brojne druge nedaće poput klizišta, smrti rudara, povreda na poslu, nužnog iseljavanja ljudi, uništavanja infrastrukture, zagađenja i slično.

Jednostavno,  naša sudbina je da bez obzira na neizbježne teškoće razvijamo industrijski sektor i da nastojimo da taj razvoj što više bude u dosluhu sa zaštitom prostora, infrastrukture i okoliša.

Nama je  posve jasno da neće neko drugi doći i rješavati naše svakodnevne dileme, izazove, iskušenja i probleme što znači da u najvećoj mjeri  zavisimo sami od sebe.

Zato je veoma važna unutrašnja povezanost i međusobna saradnja između općinskih struktura, privrednih subjekata, nevladinih organizacija, građana i drugih subjekata u Kaknju.

Možda bismo široj javnosti bili interesantniji  da  u momentu prirodnih, industrijskih i drugih nesreća ništa ne radimo i da se međusobno optužujemo stvarajući ozračje linča prema prvom u koga se u takvim situacijama upire prstom bez da se bilo šta istraživalo i provjeravalo. Međutim, iz višedecenijskog susretanja sa teškim životnim iskušenjima mi smo naučili da u teškim momentima  požurimo pomoći jedni drugima.

Tako je bilo i u proteklom teškom periodu kada smo se susreli sa iskušenjima u obliku klizišta na Površinskom kopu „Vrtlište“, a potom i u obliku klizišta u Malješu. U nastojanjima da naš Kakanj nikada ne bude grad-slučaj mi smo se tih dana zajedničkim snagama bespoštedno borili sa nedaćama. U tome je naša veličina i to je razlog za ponos. U moru senzacionalizma takva naša veličina se teško primjećuje, a nekada ni mi sami toj činjenici ne pridajemo veliki značaj jer se sloga, solidarnost i zajedništvo u Kaknju jednostavno podrazumijevaju.

Istovremeno sa našom borbom sa poteškoćama i izazovima koje donosi surovost prirode i industrijski razvoj, mi danas vodimo i borbu za svijetle perspektive i budućnost kakanjskog rudarenja i energetike.

Zato danas sve kakanjske snage moramo usmjeriti u pravcu zalaganja za realizaciju projekta grijanja Sarajeva toplom vodom iz Termoelektrane Kakanj jer se ovim projektom osigurava opstanak termoelektrane i kakanjskog rudarstva u decenijama koje su pred nama. To u suštini znači da se danas vodi borba za egzistenciju generacija stanovnika Kaknja koje odrastaju i generacija koje dolaze. U toj borbi nam treba što više sloge, upornosti i mudrosti.

Dok traje naša borba da se iz uglja i kamena osigura egzistencija i da ta djelatnost ima svijetlu perspektivu, mi nastojimo razvijati i druge grane privrede koliko je to moguće raditi u uslovima kada je gotovo cjelokupan prostor podređen industriji.

Razvoj poduzetništva i poljoprivrede su naše perspektive. Najteži posao u tome je mijenjati čovjekovu svijest. Nekada se vodila kampanja da ljudi ostave njive i pređu u industrijski sektor. Nakon urušavanja socijalističkog društveno-ekonomskog uređenja, te nakon ratnih stradanja, novi trendovi u  ekonomiji su nalagali i danas nalažu obrnut proces. Danas moramo ljude vratiti na njive i objašnjavati da je moguće uz podsticaje osigurati egzistenciju kroz mali biznis. Danas moramo razbijati višedecenijsku uspavanost u pogledu poduzetničkog duha u Kaknju. Dugo se vjerovalo, a i danas postoji  svijest u kakanjskom narodu, da se egzistencija može osigurati isključivo zapošljavanjem u velikim kakanjskim privrednim subjektima. Međutim, posve je jasno da u današnjici postojeća kakanjska industrija ne može riješiti problem nezaposlenosti. Zato se svesrdno trudimo pojasniti ljudima i pružiti im pomoć u cilju pokretanja vlastitog malog biznisa. Kada svaka garaža i svaki slobodni poslovni prostor bude mjesto realizacije malog ili srednjeg biznisa tada ćemo osjetiti značajne pomake u pogledu zaposlenosti.

U Kaknju postoji snažan zavičajni patriotizam. Svjesni te činjenice mi nastojimo pravilno kanalisati takvu emociju ljudi prema Kaknju na način da ukazujemo na potrebu što češće primjene načela kupovine i korištenja kakanjskih proizvoda i usluga. U primjeni ovog načela podrške Kakanjaca svom zavičaju, svojim sugrađanima i komšijama vidimo još jedan važan faktor razvoja kakanjskog poduzetništva kojim se čuvaju postojeća i osiguravaju nova radna mjesta.

Na planu sporta i kulture imamo razloga za zadovoljstvo, a to motivira da nastavimo ostvarivati još bolje rezultate. U segmentu jačanja infrastrukture i zaštite okoliša očekuje nas još jako puno posla. Posebno smo fokusirani na ravnomjeran razvoj grada i sela u pogledu cestovne i druge infrastrukture, te na proširenje obima organiziranog odvoza otpada i sistemsko zbrinjavanje komunalnog otpada što uključuje iskorištavanje otpada koji se može reciklirati, sanaciju i zatvaranje gradske deponije i prelazak na regionalnu deponiju.

U segmentu pružanja usluga građanima bilježimo pozitivne trendove, ali postoji još puno oblasti koje treba unaprijediti kako bi građani dobili vrhunsku, brzu i efikasnu uslugu. U tom nastojanju ne držimo se strogo načela nadležnosti, pa tako nastojimo iz općinskog budžeta pomagati i aktivnosti kojima se unapređuje zdravstvo i obrazovanje, oblasti koje su u kantonalnoj nadležnosti i koje su od posebnog značaja za naše građane.

U proteklom periodu uspjeli smo realizirati nekoliko generacijskih projekata što je za sve nas bio motiv da definiramo nove vizije i da odlučno krenemo u njihovo ostvarenje.

Obilježavanje 8.aprila-Dana oslobođenja Kaknja i 15.aprila-Dana općine Kakanj i Dana Armije R BiH, kao i drugih značajnih datuma, na dostojanstven način kroz šarolike sadržaje, ukazuje na činjenicu da smo u Kaknju uspjeli izgraditi visok nivo kulture sjećanja što znači da znamo cijeniti prošlost i svijetle tekovine borbe našeg naroda za slobodu.

Sa ovakvim porukama i razmišljanjima, svim prisutnim u sali i svim građanima Kaknja čestitam 15.april-Dan općine Kakanj, a svim ljudima koji Armiju R BiH nose u srcu čestitam Dan Armije”, rekao je načelnik Nermin Mandra.

 

 

 

 

 

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

*