Općina Kakanj Službena web stranica Općine Kakanj
Petak, 24.novembar 2017.godine: U okviru Programa obilježavanja 25.novembra-Dana državnosti BiH, danas je u Gradskom spomen-parku u Kaknju upriličeno polaganje cvijeća na Spomen-obilježje palim borcima Narodnooslobodilačkog antifašističkog rata 1941 -1945. i Spomen-obilježje šehidima i poginulim borcima Odbrambeno-oslobodilačkog rata 1992 -1995.
Nakon što je Rudarska glazba iz Kaknja izvela himnu BiH, prisutnima su se obratili Muhdin Begić, predsjednik Saveza udruženja boračkih organizacija Kakanj, i načelnik Općine Kakanj Nermin Mandra.
Nakon obraćanja upriličeno je polaganje cvijeća. Cvijeće su položili načelnik Nermin Mandra, predstavnici Općinskog vijeća Kakanj, predstavnici Organizacije porodica šehida i poginulih boraca općine Kakanj, Saveza udruženja boračkih organizacija općine Kakanj, Udruženja dobitnika najvećih ratnih priznanja “Zlatni ljiljan” općine Kakanj, Organizacije ratnih vojnih invalida “Kakanj 92” općine Kakanj, Udruženja antifašista i boraca NOAR-a 1941-1945. općine Kakanj, predstavnici Termoelektrane Kakanj, Rudnik mrkog uglja Kakanj, Doma zdravlja Kakanj, predstavnici općinskih organizacija SDA, SDP, SBB, DF i Stranke za BiH, Nezavisna bosanskohercegovačka lista Kakanj, Vijeće mladih općine Kakanj, učenici Osnovne škole “Hamdija Kreševljaković” Kakanj, građani Kaknja…
U svom obraćanju prisutnima u Gradskom spomen-parku načelnik Općine Kakanj Nermin Mandra je rekao:
“Poštovane porodice šehida i poginulih boraca, uvaženi borci i komandanti, ratni vojni invalidi, dobitnici najvećih ratnih priznanja „Zlatni ljiljan“, cijenjeni sugrađani,
sudbinska predodređenost da se rodimo i živimo na prostorima u kojima je lociran nukleus bosanske države u srednjem vijeku predstavlja privilegiju, čast i ponos.
Činjenica da je predoređeno da naš svakodnevni uži životni prostor bude ovdje u kraljevskoj dolini, na kraljevskim brežuljcima i proplancima, baš pred zidinama srednjovjekovnih bosanskih utvrđenih gradova, predstavlja i obavezu da budemo aktivni graditelji i promotori tradicije bosanskog patriotizma, ali i odlučni čuvari i graditelji države BiH.
Baš kao što je u srednjem vijeku intenzivna diplomatska i protokolarna aktivnost u Kraljevoj Sutjesci i na Bobovcu morala imati utjecaja i na stanovništvo okolnog područja, tako su i danas spomenici bosanskog srednjovjekovlja iz Zgošće, Kraljeve Sutjeske i obližnjeg Bobovca neizostavan dio našeg svakodnevnog života.
Svjesni historijskih činjenica koje se vežu za prostor u kojem živimo, mi ne želimo biti samo pasivni posmatrači onoga što svjedoči o historiji našeg zavičaja i države Bosne i Hercegovine.
Naša patriotska obaveza je da pazimo na bosanski dvor u Kraljevoj Sutjesci i dvor na Bobovcu kao da se tamo još uvijek nalazi bosanska kruna koja ne smije biti osvojena i bačena u blato.
Premda kraljevske krune danas tamo nema, ostala je snažna simbolika. Onog dana kada zaboravimo spomenike iz najtežih vremena obilježenih nasrtajima velikih i silnih na državu BiH, tada će u opasnost doći i čuveni bosanski prkos.
Naša patriotska obaveza je da pazimo na sva znamenja srednjovjekovne Bosne.
Prvi koraci su teški, ali mi smo ih napravili. Nije jednostavno nakon dugog perioda sistematskog gušenja bosanske patriotske svijesti i umanjivanja značaja bosanskog srednjovjekovlja, iz jedne male zajednice podići tako snažan patriotski glas.
Naši prvi koraci su mali, ali odlučni, i bit će svakog dana sve veći i jači.
Formirali smo Muzej Kaknja kako bi bio u funkciji zaštite našeg kulturno-historijskog naslijeđa i kako bismo zauvijek spriječili odnošenje, raznošenje, uništavanje i nestajanje naših zavičajnih znamenitosti iz burne bosanske hiljadugodišnje historije.
U Kakanj smo vratili srednjovjekovni pečatni prsten sa ljiljanom.
Danas popisujemo stećke na području Kaknja kako bismo sačuvali te nadgrobne spomenike srednjovjekovnog bosanskog čovjeka, te kako bismo zauvijek sačuvali našu emotivnu sponu i duboki pijetet prema srednjovjekovnom prkosnom bogumilu.
Naše interesovanje za stećke je zasnovano na časnim motivima. Ispod stećaka su sahranjivani stanovnici srednjovjekovne države Bosne koji su bili napadani i proganjani iz gotovo istih razloga kao i aktuelne generacije u periodu od 1992. do 1995.godine.
Zato mi danas nastojimo ispraviti nepravdu prema stećcima nastalu zbog više razloga, a jedan od najvažnijih razloga je činjenica da je kroz vijekove sistemski sputavam bosanski patriotizam kroz falsificiranje historije i umanjivanje značaja znamenja srednjovjekovne bosanske države.
Želimo kroz ovaj primjer pokazati budućim generacijama da se šehidskim bijelim nišanima i svim drugim spomen-obilježjima iz perioda Odbrambeno-oslobodilačkog rata 1992-1995. ne smije desiti sudbina stećaka što znači da ne smiju, kao što se desilo sa stećcima, biti rušeni, raznošeni, razbijani, odnošeni, uništavani, prisvajani, zatrpavani i zaboravljani.
Ako mi dopustimo nestanak stećaka, i ako buduće generacije dopuste da se oskrnave šehidski bijeli nišani i druga spomen-obilježja iz perioda odbrane od agresije, nestat će simbola koji opominju, a tada će i država Bosna i Hercegovina doći u opasnost.
To se ne smije desiti.
Sa ovakvim mislima i porukama, svim ljudima koji BiH nose u srcu upućujem čestitku povodom 25.novembra-Dana državnosti BiH”.